U proteklih godinu i pol mnogo toga se promijenilo u našim životima pa je privid osobne kontrole naglo nestao i ljudi se osjećaju izgubljeno, objašnjava Josip Burušić, psiholog, profesor i znanstvenik na institutu ‘Ivo Pilar’ u Zagrebu.
Mnogi od nas žive u uvjerenju da nadziru svoj život i imaju privid osobne kontrole, ali pandemija i potresi su nas demantirali. Gotovo svaki aspekt našeg života je na neki način zahvaćen. Čovjek uvijek teži zoni sigurnosti, a posljednja godina natjerala nas je da iz nje izađemo.
Zato se osjećamo problematično, smatra psiholog, profesor i znanstvenik Josip Burušić koji je gostovao u ovotjednoj emisiji Bez brige s Dijanom Čuljak. Ljudi teže kontroli jer znaju kako reagirati u situacijama s kojima su već dobro upoznati i lakše im je donijeti ispravnu odluku kada ne moraju previše razmišljati.
Čitajte i: Profesor Josip Burušić: ‘Kod mladih očekujem odgođene, negativne posljedice pandemijskih vremena‘
Oni koji imaju potrebu kontrolirati druge i diktirati kako će se stvari odvijati su tzv. kontrol frikovi, a psiholozi ih označavaju kao osobe s poremećajem ličnosti. Neki pak vjeruju da je lakše oponašati druge.
"Ako radimo sve kao i drugi ili živimo po uobičajenom modelu, u životu ćemo postići upravo onoliko koliko će postići i drugi. Ukratko, bit ćemo prosječni. Ako pak sve radimo na isti način, život će biti prilično monoton. I u konačnici, nikada nećemo ni sagledati mogućnosti brojnih potencijala koje imamo. Stoga suvremena psihologija i naglašava potrebu da prepoznamo svoje potencijale i težimo osobnom i socijalnom razvoju", ističe dr. Josip Burušić, naglasivši kako ćemo s ovim izlaskom iz zone sigurnosti koju nam je priuštila pandemija ipak nešto naučiti.
On smatra da je važno shvatiti da su ljudi socijalna bića te da su ovisni jedni o drugima.
"Materijalistički svijet oko nas nametnuo nam je ideju i stil života pa smo počeli zaboravljati na druge i vjerovati kako smo sami sebi dovoljni. Pandemija nam je pokazala važnost kontakata i općenito važnost drugih osoba", objašnjava dr. Burušić. Negativne posljedice pandemijskih vremena najviše će osjetiti mladi, suočeni s iznimnom količinom stresa i briga.
"O štetama zbog propuštenih maturalnih večeri, putovanja, brucošijada, prvih zaljubljivanja, upoznavanja na fakultetima, svega što čini društveni život mladih, možemo samo pretpostavljati. Doba mladosti i studiranja samo je jednom u životu, a za mnoge prolazi u ovim pandemijskim okolnostima", zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....