Mentalno zdravlje tema je koja se do unazad nekoliko godina itekako tabuizirala. Potaknuti idejom kako je krajnje vrijeme da demistificiramo psihološku pomoć, približimo je našim čitateljima, ali i široj javnosti, pokrećemo video format Bez Brige urednice i voditeljice Dijane Čuljak. Na portalu Gloria.hr govorimo o mentalnom zdravlju, nudimo savjete i pomoć, a u goste dovodimo vodeće stručnjake.
Psiholog i znanstvenik Josip Burušić, istraživač obrazovanja i voditelj u Znanstvenom centru izvrsnosti za školsku efikasnost i školski menadžment Instituta »Ivo Pilar« gostovao je u ovotjednoj emisiji Bez brige s Dijanom Čuljak. Kao profesor na fakultetu imao je priliku više vremena provoditi s mlađim generacijama stoga ima i bolji uvid u njihovo mentalno zdravlje uslijed pandemije i potresa.
„Kod studenata u osnovi ne primjećujem promjene, postoji fenomen da žele biti hrabri ne pokazujući strahove, ali bilo kakav detaljniji razgovor s njima upućuje na njihovu zabrinutost za zdravlje. Opća populacija misli da samo starije osobe brinu o zdravlju, ali studenti također brinu o zdravlju i svojim ukućanima. Vrlo su odgovorni i zato mi je bilo teško gledati novinske natpise kako su mladi neodgovorni jer su ispred HNK gazili travu. Njima je jako teško i očekujem odgođene, negativne posljedice pandemijskih vremena”, istaknuo je uvodno profesor Josip Burušić.
Boran Uglešić: ‘Najveći problem našeg društva je porast konzumacije lijekova za smirenje i spavanje‘
Stavio se u 'njihove cipele' i objasnio kako njemu dvije, tri godine u životu ne znače mnogo, no kada razgovaramo o mladima – samo jednom u životu događa se maturalac, maturalni ples, 18.rođendan, upis na fakultet. „Dosta mladih je živote stavilo na čekanje. To mora ostaviti posljedice u ukupnoj količini učenja. Učenje o životu je trajna promjena koja je rezultat iskustva. U ove dvije godine ljudi su ostali bez iskustva... zamislite brucoša koji je došao na fakultet i maštao kako će izgledati njegov prvi dan na fakultetu, odlazak u menzu....”, objašnjava sugovornik.
OBRAZOVNI SUSTAV
Istaknuo je kako obrazovni sustav nije loš, ali ima puno loših elemenata: neučinkovit je, ima puno praznog hoda, nastavnici i djeca troše se na nepotrebne stvari, sustav ne daje svima jednake šanse, djeca iz ruralnih sredina imaju manju mogućnost za uspjeh kao i djeca siromašnih roditelja.
„Usudio bih se reći da dječaci kod nas u obrazovnom sustavu nemaju jednake šanse kao djevojčice, na neki način su diskriminirani. Djevojčice su statistički u prosjeku u našim školama uspješnije u svim predmetima kroz sve razrede. Obrazovni sustav tjera učenike da ponavljaju navike, da sjede, poštuju pravila, da se ne glupiraju i postavljaju 'glupa' pitanja... tu su djevojčice poslušnije. Nastavni sadržaj se kod nas uglavnom događa u statičnom prostoru i ne ostvaruje zadovoljstvo s biološkim funkcioniram dječaka. Naš školski sustav odraz je našeg društva”, zaključio je gost dodavši da često od svojih predavanja radi spektakl da studentima bude zanimljivo no uvijek postoji set očekivanja kako bi trebao izgledati i kako bi se trebao ponašati profesor.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....