Iako ga šira publika prepoznaje po ulozi Anđela u filmu ‘Mi nismo anđeli‘, Uroš Đurić je aktivan u različitim medijima, a njegovo višedesetljetno bavljenje slikarstvom doprinijelo je da nedavno prestižni bečki muzej Albertina uvrsti čak sedam njegovih djela u svoj stalni postav.
Razgovor Uroša Đurića i Aleksandra Zografa održat će se online u nedjelju 11. travnja 2021. u 19 sati, na Facebook stranici Klub Močvara - a organizatori pozivaju publiku da postavljaju pitanja putem chata.
Iako ga šira publika prepoznaje po ulozi Anđela u filmu beogradskog redatelja Srđana Dragojevića "Mi nismo anđeli", Uroš Đurić je aktivan u različitim medijima, a njegovo višedesetljetno bavljenje slikarstvom doprinijelo je da nedavno prestižni bečki muzej Albertina uvrsti čak sedam njegovih djela u svoj stalni postav. Pored toga, poznat je i po obradi tekstova prijevoda stripova Roberta Crumba, koje je prilagodio uličnom slengu s ovih prostora, ali i kao radijski voditelj iz najboljih vremena nezavisne radio stanice B 92.
Pop kultura kao inspiracija
U neka prapovijesna vremena, Uroš Đurić je bio jedan od članova punk grupe Urbana gerila, koja je početkom osamdesetih okupljala buntovne tinejdžere, u kasnijem periodu prepoznate kao perjanice nove beogradske scene, poput pisca Vladimira Arsenijevića. S obzirom da je u značajnoj mjeri inspiriran popularnom kulturom, ovaj autor nadahnuće često pronalazi u rock glazbi (zanimljivi su njegovi portreti nakon susreta s ličnostima kao što su Iggy Pop, Grace Jones i drugi), stripu, filmu, nogometu. Pored čitave serije cameo uloga u filmovima Srđana Dragojevića, Đurić se pojavljuje i u nekim od zapamtljivih televizijskih reklama, kao i u ulozi "lovca" ili "tragača" u televizijskom kvizu Potera (franšizi britanskog medijskog proizvoda pod nazivom The Chase).
Razgovor s Urošem Đurićem vodit će Saša Rakezić alias Aleksandar Zograf, strip autor iz Pančeva. Zograf je od ranih devedesetih aktivan na međunarodnoj sceni, objavljujući svoja razmišljanja i istraživanja u formi kratkih stripova. Čitatelji srpsko-hrvatsko-bosanskog jezika (ili kako god taj jezik nazvali) u mogućnosti su, počevši od 2003. godine, čitati njegove stripove svakog tjedna u beogradskom časopisu Vreme, dok su se kolekcije njegovih radova pojavile u SAD-u, Italiji, Francuskoj, Japanu, Portugalu, Austriji, Mađarskoj i drugdje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....