Mirne slatkovodne oaze u blizini Skradina, Lokvi, Fužina i Koprivnice idealne su za osvježenje u ljetnim mjesecima te rekreaciju i uživanje u domaćim specijalitetima.
VISOVAČKO JEZERO
Priroda i povijest
Visovačko jezero površinom je drugo najveće u Dalmaciji. Iza Roškog slapa Krka se širi i stvara jezero, koje je kanjonom podijeljeno na gornje, dugo oko jedan kilometar, i donje, tri i pol kilometara dugo te široko do 750 metara. U donjem je otočić Visovac, gdje se od 1445. nalazi franjevački samostan Majke od Milosti te crkva Gospe Visovačke iz 17. stoljeća. U samostanu je i muzej, a u prizemlju je mala knjižnica.
U njezinoj bogatoj zbirci je jedna od najmanjih knjiga na svijetu koja sadrži molitvu ‘Oče naš’ na sedam jezika, a tiskana je na Gutenbergovu stroju u Mainzu, posebna po nevjerojatnim dimenzijama - dužina i širina su joj po 3,5 milimetra.
Na Visovac se iz mjesta Stinice ili Remetića stiže brodicom. U jezeru se može i okupati, a objedovati je najbolje u obližnjem Skradinu, gdje osim nadaleko poznatog skradinskog rižota u restoranima nude i druge delicije od riba i morskih plodova.
JEZERO BAJER
Biser kraj Fužina
Bajer je najstarije od tri akumulacijska jezera u Fužinama, a nastalo je 1952. izgradnjom brane na rijeci Ličanki za potrebe hidroelektrane Vinodol. Izraz ‘bajer’ inače znači obala ili umjetno jezerce. Bajer je vrlo brzo postao popularno izletište.
Ondje, naime, svakog vikenda stotine ljubitelja prirode i aktivnosti na otvorenom uživaju u šetnji uz obalu po uređenoj stazi dugoj šest kilometara, vježbaju na trim stazi te voze kanue ili čamce.
U proljetnim i ljetnim mjesecima jezerom plovi turistički brodić Sv. Anton, a u 40-ak minuta ugodne vožnje posjetitelji doživljavaju fužinski kraja iz nove perspektive. Oduševit će ih zasigurno i objed u nekom od tri lokala na obali jezera. Restoran Bitoraj poznat je, primjerice, po divljoj pastrvi iz bistrih goranskih potoka pripremljenoj na tradicionalne načine te po odličnim štrudlama.
LOKVARSKO JEZERO
Plavo oko Gorskog kotara
Starom goranskom cestom Lujzijanom, izgrađenom u doba Napoleona, lako se stigne do Lokvarskog jezera, koje se prije zvalo Omladinsko. Naziv je dobilo po mladima koji su na radnim akcijama sudjelovali u gradnji brane na rijeci Lokvarki, zbog čega su se stanovnici nekadašnjeg naselja Srednji Jarak morali iseliti. Tada je, naime, potopljena dolina s desecima kuća, gostionicom, kapelicom te čak trima pilanama.
Danas je jezero jedna od najpopularnijih turističkih i izletničkih destinacija Gorskog kotara te mjesto druženja sportaša i rekreativaca. Ovdje se održavaju veslačke regate i susreti pod nazivom POJ i BOJ - pješice i biciklom oko jezera.
Posjetitelji mogu unajmiti kajak ili dasku za veslanje, ribiči loviti klenove, šarane i pastrve... Ovdje je 1986. ulovljena najveća otočna pastrva na svijetu, dulja od metra i teška oko 25 kila. Jezero okružuje pješačka staza, a uz nju je restoran Eva sa specijalitetima poput dimljene pastrve ili žaba s tjesteninom. Nedaleko od jezera je još jedna atrakcija - špilja Lokvarka, koja se smatra jednom od najljepših špilja našeg krša i zaštićena je kao spomenik prirode.
ŠODERICA
Raj za surfere
Podravsko jezerce nekada je bilo u vlasništvu grofova Inkey, a danas je omiljeno javno dobro kupača i izletnika iz obližnjih mjesta. Nastalo je iskapanjem dravskog šljunka (‘šoder’, odatle mu i ime), a vodu dobiva podzemnim putem, od 400 metara udaljene rijeke Drave. Sloj šljunka mjestimice je dubok i do petnaest metara te je prirodni pročistač dravske vode.
Šoderica je idealna za aktivan odmor jer ondje su tereni za odbojku na pijesku, košarku i rukomet, može se trčati, unajmiti pedaline, biciklirati, jahati i, dakako, kupati. Veoma je popularan i windsurfing, a iskusni surferi ondje postižu brzine do 30 čvorova, oko 55 km na sat - što je brže od jet skija i glisera.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....