Makarska poznata po suncu i Biokovu 

 UNSPLASH
Slow living

Znate li koji je prvi hrvatski grad koji želi brandirati kulturu dobrog življenja?

Makarska je prvi hrvatski grad koji se učlanio u međunarodnu organizaciju Cittaslow, koja okuplja više od 300 gradova bogate tradicije, kulture i snažnog identiteta s ciljem povratka izgubljene kvalitete svakodnevnog življenja.

Makarska je prvi hrvatski grad koji se učlanio u međunarodnu organizaciju Cittaslow, koja okuplja više od 300 gradova bogate tradicije, kulture i snažnog identiteta s ciljem povratka izgubljene kvalitete svakodnevnog življenja.

Što vam prvo pada na pamet kad netko spomene Makarsku? Lijepe prirodne netaknute plaže, zanimljiva kulturna ponuda, slow food gastro scena i umijeće sporog, ili kako Skandinavci vole reći, lijepog življenja? Vjerojatno ovo nije prva asocijacija na prekrasni dalmatinski grad, no, možemo sa sigurnošću reći – ne još.

Destinacija prepoznata po masovnom turizmu, krenula je u ozbiljan zaokret i izgradnju imagea grada koji će biti poželjna destinacija, ne samo za turizam, nego za život.

"Odlučili smo se uhvatiti u koštac s problematikom koja je posljednjih godina eskalirala, ne samo u Hrvatskoj, nego i globalno, i tema je svih velikih turističkih simpozija. Riječ je o prekomjernom i nekontroliranom turizmu, tzv. overtourismu. Imamo visoke brojke u glavnoj sezoni, no, suvremeni pristup turizmu je okrenut kvaliteti a ne kvantiteti", govori nam Antonia Radić Brkan, magistra turističke komunikologije i zamjenica gradonačelnika Makarske koja predstavlja novu i drugačiju viziju grada.

image

Antonia Radić Brkan, magistra turističke komunikologije i zamjenica gradonačelnika Makarske

Ivona Bezmalinović

"Grad su ljudi, duša grada su njegovi stanovnici, trgovi, pjacete, kafići, restorani, mjesta puna duha, i kulturne baštine. Promocijom tradicije, gastronomije, autentičnih proizvoda i poticanjem lokalnog poduzetništva stvorit ćemo i nove motive dolaska u destinaciju. Makarska – grad dobrog življenja. Put do takve Makarske vidimo kroz razvoj zelene, održive, digitalne i transparentne Makarske. To je proces koji će potrajati, ali neki pomaci se već vide. Mislim da ljudi to prepoznaju", dodaje Radić Brkan.

S tim ciljem, Makarska je prvi hrvatski grad koji se učlanio u međunarodnu organizaciju Cittaslow, koja okuplja više od 300 gradova bogate tradicije, kulture i snažnog identiteta s ciljem povratka izgubljene kvalitete svakodnevnog življenja. Skandinavci su izmislili hygge kao način života, a Cittaslow promovira sličan, osviješteni promišljeniji životni stil u skladu s prirodom, tradicijom, uživanje u izvornoj hranu, bogatstvu obrtničke tradicije, a sve zajedno prožeto radošću polaganog življenja.

image
Ivona Bezmalinović
image
Ivona Bezmalinović

Danas je glavna asocijacija na Makarsku sunce, more i Biokovo, no cilj je da to postane grad dobrog življenja. U tom smjeru ide i projekt Maestrale – Makarsko kulturno osvježenje, niz događanja koja oživljavaju staru gradsku jezgru baš u suradnji s građanima – ugostiteljima, obrtnicima, umjetnicima i udrugama.

Glavni cilj projekta Maestrale je ponuditi poseban doživljaj grada kroz oživljavanje kulturne baštine i šarma dalmatinskih kala na interaktivan način i potaknuti osjećaj lakoće življenja karakterističan za mediteransko podneblje kojem Makarska pripada. Dugoročni cilj je revitalizacija stare gradske jezgre, povezivanje lokalnog stanovništva s projektom i razvoj obrtničke i umjetničke scene.

image
Ivona Bezmalinović

Stanovnici Makarske spremni su za promjene. Grade se i otvaraju smještajni kapaciteti čija je kvaliteta ponude na iznimno visokoj razini.

"Većini poduzetnika sasvim je jasno da nas je nekontrolirani razvoj u zadnjih 20-ak godina doveo do situacije u kojoj smo danas i da je 5 do 12 za otvoreni razgovor o prekomjernom turizmu, neodrživosti, velikoj sezonalnosti, opterećenosti infrastrukture u vršnoj sezoni, koji u konačnici rezultira smanjenju kvalitete života lokalnog stanovništva. To mijenjamo, a poduzetnike vidimo kao svoje partnere. Bez obzira radilo se o malim ili srednjim poduzetnicima ili velikim hotelskim kućama, poduzetnici su kreatori nove vrijednosti", dodaje Radić Brkan.

Na pitanje hoće li uspjeti u tome, odgovara da ne sumnja. Nakon dvije godine pandemije koja nas je naučila koliko je mobilnost i fleksibilnost važna, koliko sadržajan i kvalitetan može biti život izvan velikih gradova, smisao života u manjim dalmatinskim gradovima koji nude lokalnu kulturu, grade vlastitu zajednicu i imaju snažnu infrastrukturu, većini postaje dobra alternativa dosad ustaljenim obrascima ponašanja.

"Zato je od velike važnosti suradnja sa Sveučilištem u Splitu koje je prije tri godine otvorilo preddiplomski studij Hotelijerstvo i gastronomija, a ove godine dobilo dopusnicu i upisalo i prve studente na diplomskom studiju u Makarskoj. Razvoj studija Hotelijerstva i gastronomije spada u stratešku odrednicu cjelokupnog razvoj grada", kaže.

Strateški pristup izgradnji novog društvenog, kulturnog i gospodarskog okruženja trebao bi od Makarske učiniti destinaciju koja će živjeti cijele godine i u kojoj će njezini stanovnici, a onda i turisti, biti ambasadori nove, slow kulture življenja.

Linker
21. studeni 2024 14:53