Ugasio se borbeni duh vatrene feministice: Životna priča šampionke pravde i istinske zvijezde

Liberalna sutkinja američkog Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg preminula je u petak, u 87. godini objavila je ta prestižna institucija.

Ginsburg bila je velika borkinja za prava žena i ikona američkih liberala, preminula je od raka gušterače u svom domu u Washingtonu, okružena svojom obitelji.

Njezin odlazak bi mogao dodatno izmijeniti ideološku ravnotežu suda u kojem trenutno sjedi pet konzervativnih i četiri liberalnih sudaca, čime bi ta institucija mogla dodatno skrenuti udesno.

"Mi u Vrhovnom sudu smo izgubili cijenjenu kolegicu. Danas žalujemo, no sa sigurnošću da će buduće generacije Ruth Bader Ginsburg pamtiti kao i mi – kao neumornu i odlučnu šampionku pravde", priopćio je čelnik suda John Roberts kojeg je imenovao George Bush mlađi.

U Vrhovni sud izabrana je 1993. nakon što ju je nominirao tadašnji predsjednik Clinton.

I za života su izašle knjige o njoj i kazališni komadi, snimali su se filmovi, njezini portreti krase majice, šalice i bedževe, na raznim skupovima dočekivali su je ovacijama i molili za selfije, a neki čak i tetovažama pokazuju privrženost časnoj sutkinji Ginsburg.

Ronen Tivony / ddp USA / Profime

Ruth je oduvijek ikona za ravnopravnost...

Poštovatelji iz znanstvenih krugova po njoj su nazvali novu vrstu opakog kukca bogomoljke (Ilomantis ginsburgae), a mlađi su fanovi Ruth Bader Ginsburg prišili nadimak Notorious R.B.G., aludirajući na nekoć slavnog repera scenskog imena Notorious B.I.G. Nije imala ništa protiv estradizacije svog lika i djela jer je smatrala da i to koristi njezinoj životnoj misiji - borbi za ženska prava te borbi protiv seksizma, spolne diskriminacije, rasizma i vjerskih predrasuda. Bila je među pionirima te borbe, žena daleko ispred svog vremena, neumorna u dokazivanju da američki ustav ne treba interpretirati onako kako bi ga tumačili muškarci koji su ga napisali u vrijeme kad se podrazumijevalo da su žene inferiornija polovica čovječanstva.

- Ne smatram se ni liberalkom ni konzervativkom, već vatrenom feministicom - znala je reći Bubby, kako su sutkinju Ginsburg zvali njezini unuci.

Bila je tek druga žena primljena u najviše američko pravosudno tijelo. Kad je počela studirati pravo na Harvardu, na godini je bilo 500 studenata, od toga samo devet djevojaka. Dekan im se čudom čudio što traže u profesiji tradicionalno rezerviranoj za muškarce. Studij prava dovršila je 1959. na Sveučilištu Columbia i premda je bila među najboljima u klasi, uzalud je tražila posao u nekom odvjetničkom uredu.

Okrenula se stoga akademskoj karijeri i postala prva žena s redovitom profesurom na Pravnom fakultetu Sveučilišta Columbia. Dok nije postala sutkinja Vrhovnog suda, pred istom je instancijom uspješno vodila legendarne pravne bitke, uvijek je bila mirna, staložena i nepokolebljiva, nikad nije nasjedala na muškošovinističke provokacije kojima je često bila izložena i u palačama pravde. Takva su joj iskustva govorila je bila frustrirajuća, no majka ju je još u djetinjstvu, naglašavala je naučila kako da damski potiskuje negativne emocije.

- Ljutite ili ogorčene reakcije neće unaprijediti nečiju sposobnost uvjeravanja - zapisala je u autobiografiji.

Njezina bi karijera bila nezamisliva bez potpore supruga Martina Ginsburga, cijenjenog stručnjaka za porezno pravo, s kojim je u braku provela više od pola stoljeća.

Getty Images

Zajedno su bili jači...

Vjenčali su se još kao studenti, podignuli dvoje djece i skladno se nadopunjavali u svemu osim u kuhanju. Budući da ona nije znala ni jaje skuhati, kuhinju je preuzeo njezin suprug, veliki gurman sa zbirkom od 400 knjiga recepata. Njezin suprug Martin je umro 2010., a ona je još deset godina nastavila borbu da svijet ostavi kao pravednije mjesto.

Čitajte i:

Natalie Portman se pridružila borbi za ravnopravnost u Hollywoodu

Umrla nacionalna dramska prvakinja Zoja Odak: 'Ostat će zapamćena kao glumica jedinstvene energije'

Josip Manolić tuguje za preminulom suprugom: 'Strašno je gledati kako se netko bori za dah'