Milana Vlaović Kovaček piše o naglom sudaru sa stvarnošću: "Velika očekivanja tako se brzo pretvore u razočaranja"

Poslije svih domjenaka, blagdanskih ručkova i večera, druženja, izlazaka, darivanja i trošenja, u siječnju se naglo sudaramo sa stvarnošću. Dok neki od nas tada potonu, drugi tek hvataju zalet i odvažno kreću u promjene. Siječanj je vrijeme za novi početak, doba odbacivanja starih i loših navika u kojem se pokušava stvoriti neke nove, zdravije i bolje. Sada se prestaje prekomjerno jesti i piti, počinje se učiti, započinje s dijetom, piše se doktorat, upisuje se u teretanu ili u školu stranih jezika. To što su i prošli i pretprošli siječanj služili istom cilju koji nije bio ostvaren, ne čini se dovoljnim razlogom za preispitivanje početne ideje.

Učinak velikih novogodišnjih odluka uglavnom je kratkotrajan. Obično započnu temeljito i hrabro, u prosincu se kupuje nova sportska oprema, tenisice i čarape u istoj boji, da bi početkom veljače entuzijazam opao, a kada dođe proljeće, vježbanje se više i ne spominje.

Objašnjenja za ovakav ishod ima puno, jedno nam nudi James Clear u knjizi "Atomske navike". Ljudi sebi na samom početku postave visoke ciljeve, želeći brze i vidljive rezultate, doslovno preko noći. No, velike promjene događaju se polako. Potrebno je učiniti mnogo malih koraka kako bi prvi rezultati jednom postali vidljivi. Velika očekivanja tako se brzo pretvore u razočaranja, pa dolazi do odustajanja onda kada bi malim koracima trebalo ići naprijed. Ako uistinu želimo napraviti životno važnu promjenu, ne smijemo čekati posebno vrijeme u godini, jer ništa se presudno neće dogoditi u siječnju, nego u onom danu i u trenutku u kojem smo odlučili napraviti prvu malu promjenu u svojim životnim navikama. Onu koje ćemo se u budućnosti dosljedno pridržavati. Takvi počeci imaju puno veće izglede za uspjeh.

BILJANA BLIVAJS CROPIX

Za napredak i za prve rezultate koje će nam donijeti nove životne navike potrebno je vrijeme u kojem odgađamo osjećaj zadovoljstva. U ljudskoj je prirodi konstantno prisutna žudnja za trenutnom gratifikacijom, koju pružaju brza hrana, cigarete, piće, internetska kupovina ili lajkovi na društvenim mrežama. Zbog toga će nas, dok smo na dijeti, prvi stresni događaj vrlo vjerojatno natjerati na konzumaciju nezdrave hrane ili na to da nakon dulje apstinencije ponovno zapalimo cigaretu ili popijemo čašu alkohola. Ovakav trenutak slabosti ne bi trebao dovesti do odustajanja, to je samo malo odstupanje poslije kojeg bi trebalo nastaviti s promjenom. No, za pravu i temeljitu promjenu u ponašanju potrebne su svojevrsne pripreme u glavi, trebamo mijenjati fokus i uvjerenje o sebi.

Cilj je neki rezultat koji želimo postići. Često nam se čini nemoguć ili nedostižan. Želimo li smršavjeti 10 kg, pa nakon mjesec dana odlaska u teretanu vidimo da nam to nije uspjelo, vjerojatno ćemo odustati i vratiti se starom načinu života. No, odlučimo li svaki drugi dan otići u dugu šetnju i smanjiti obroke, bez razmišljanja o gubitku kilograma, vaga će nakon nekog vremena pokazivati zadovoljavajući rezultat, nakon kojeg ćemo nastaviti s procesom.

Da me je netko 2007. - kad je moje najmlađe dijete imalo tri godine, a dvoje starije djece išlo u osnovnu školu - pitao mogu li napisati roman, odgovorila bih da sad zasigurno ne mogu. Ne posjedujem ni koncentraciju ni vrijeme za takav cilj. No, u mojim mislima su se u to vrijeme, najčešće prije spavanja, pojavljivali likovi koji su imali živote i rečenice što su ih izgovarali jedni drugima. Jedne večeri kada sam djecu spremila na spavanje, počela sam zapisivati te rečenice i razvijati priču. Svake sam večeri između 10 i 1 poslije ponoći pisala. Bio je to početak novog procesa, koji je išao postupno i polako. Šest mjeseci kasnije u mom laptopu je bio moj prvi roman "Blato". Da sam sebi zadala cilj kako moram napisati roman, odgodila bih ga za neka bolja vremena kada će djeca biti odrasla, a ja ću imati više vremena. Bez ikakva cilja i spoznaje što radim, u rasporedu sam pronašla vrijeme za pisanje. Taj proces me doveo do rezultata.

Veliki ciljevi obeshrabruju i tjeraju na odgađanje početka. Ako smo fokusirani samo na cilj, kada ga postignemo, gubimo motivaciju za nastavak. No, izgradimo li novi proces, sigurno ćemo nastaviti.

Velike i trajne životne promjene događaju se kada započnemo s malom promjenom u sustavu funkcioniranja. Kada te promjene usvojimo kao dio svog identiteta, na život počinjemo gledati poput pisca, nepušača, sportaša, maratonca ili glazbenika. Navika je oblik ponašanja ili rutina koja se redovito, automatski ponavlja. Za promjenu loših navika potrebno je da ih osvijestimo, izbacimo iz automatskog ponavljanja, prepoznamo da su loše. Nove navike koje smo usvojili sigurno ćemo zadržati ako one postanu dijelom naše osobnosti.

Da bismo postali najbolja verzija sebe, moramo stalno korigirati svoja uvjerenja te širiti i nadograđivati svoj identitet, piše James Clear. Želimo li postati vitka i zdrava osoba, zdrava prehrana, baš kao i vježbanje, postaju stil života koji je prisutan kada se penjemo stubištem radije nego da pozovemo lift ili da stanemo na pokretne stepenice, kada pješačimo umjesto da pozovemo taksi.

BILJANA BLIVAJS CROPIX

Pisac će pokušavati pisati gotovo svakoga dana, a glazbenik će svirati. Navike stvaraju identitet, a identitet oblikuje navike. Sportaš će, nakon što je pojeo obilan obrok, otići na trening ili u dugu šetnju. Svaki put kada vježbamo postajemo sportaši - potrebno je da usvajamo tu vrstu razmišljanja i ponašanja.

Nedavno je glumica Jennifer Aniston dala intervju u kojem je izjavila da vježba najmanje četiri puta tjedno. Mnoge žene nemaju ni vremena ni mogućnosti za ovakav tempo treniranja, ali imaju priliku raditi vježbe koje traju nekoliko minuta, za pojedini dio tijela.

Trenerica Lucy Wyndham - Read na društvenim mrežama nudi vježbe koje traju samo 7 minuta. U srednjim godinama posebno su korisne njene vježbe za salo na trbuhu. Prateći taj program možete učiniti veliku promjenu u danima kada nemate vremena za teretanu ili za šetnju. Sedam minuta vježbanja dnevno atomska je navika koja dovodi do velike promjene. Povežete li je s dijetom 16:8 i prestanete li s kasnim večerama, možete sačuvati vitku liniju, prevenirati brojne bolesti, a pritom ne trebate kupovati opremu za vježbanje.

Jennifer Aniston nam je velikodušno opisala svoj sustav. Poslije 80 posto vremena koje je posvećeno zdravom životu, vježbanju ili meditaciji, dopusti sebi i 20 posto drugačijeg ponašanja. Tada popije martini, pojede pizzu, ostane dugo budna s prijateljima. A onda se odmah vrati zdravim navikama. Ponovno vježba, zdravo jede i pazi kad odlazi na spavanje. Izgradite li svoj sustav i proširite li sukladno njemu svoj identitet, sasvim je svejedno koji je mjesec u godini. Vi održavate sustav, a sustav održava vas. Rezultat ne može ostati nezamijećen.