VOLHA VASILEVICH/ALAMY/ALAMY/PROFIMEDIA
zdravlje na prvom mjestu

Stručnjaci objašnjavaju: Zašto je drugi val karantene stresniji od prvog?

Pojedinci mogu prepoznati kad ih pandemija pogađa više nego što bi trebalo, odnosno osjetiti kad im je razina stresa na vrhuncu.

Pojedinci mogu prepoznati kad ih pandemija pogađa više nego što bi trebalo, odnosno osjetiti kad im je razina stresa na vrhuncu.

Nakon strogih karantena diljem svijeta u prvome polugodištu 2020., činilo se da s ljetom stvari kreću nabolje - ograničenja su ublažena, a broj zaraženih koronavirusom počeo je padati. No, virus nije nestao niti je ikamo otišao.

To je sad u potpunosti jasno jer su mnoge zemlje ušle u drugi val zaraze, pa tako i u nova zatvaranja. Neovisno o tomu što to znači fizički, takve ‘naprijed-nazad‘ promjene između popuštanja i zatezanja mjera naprežu psihu, kaže njemačka psihoterapeutkinja i spisateljica Mirriam Priess. Ističe da, što se češće to događa, pritisak raste.

image
Ponovna karantena izaziva veliki stres...
MICHAL RůžIčKA/MFDNES + LN/PROFIMEDIA

"Na bihevioralnoj razini, to znači povlačenje iz društvenog života i izolaciju, a na emocionalnoj su razini karakteristični nemir, strah i napetost," kazala je Priess.

‘Emocionalna iscrpljenost i bezvoljnost mogu se dodatno produbiti što stres dulje traje‘, upozorava Priess.

I imunološki sustav može biti pogođen stresom, što kod nekih može rezultirati i pojavom fizičkih bolesti.

Preiss kaže da u takvoj situaciji treba ojačati odnos sa samim sobom, svakodnevno preispitivati vlastite osjećaje i zapitati se što možemo konkretno učiniti da se osjećamo bolje. Savjetuje da obratimo pozornost na to kako reagiramo na smetnje i da se savjetujemo s liječnikom prije nego što one postanu veći problem.

image
Sve više ljudi radi od kuće...
CéLINE GAILLE/AFP/PROFIMEDIA

Dodaje da nije rješenje pokušati u potpunosti zaboraviti da se oko nas zbiva pandemija, već je bolje suočiti se sa situacijom i nastojati razmišljati realno.

image
Ponovna karantena izaziva veliki stres...
MICHAL RůžIčKA/MFDNES + LN/PROFIMEDIA

"Kriza s koronavirusom dotiče i podsvjesne strahove ljudi i njihove nerazriješene krize", podsjeća Priess. Suočeni su sa starim, neprocesuiranim osjećajima koji zapravo nemaju ništa s aktualnom situacijom. Biti toga svjestan i aktivno odgovoriti ključ je u nošenju s takvim stresom, kaže njemačka stručnjakinja.

Čitajte i:

Cijela ekipa ‘Provjerenog‘ u samoizolaciji, dvoje kolega pozitivno na Covid-19: ‘Ubili smo se od stresa‘

Žene više pate u karanteni: Izvukle su ‘deblji kraj‘ i teže podnose socijalnu izolaciju

Ljubav u doba korone: ‘Naša lica postali su smajlići, naša ljubav raznobojna srca, a naše šale gifovi‘

Linker
05. studeni 2024 22:15