Danas je vrlo popularno kupovati i jesti organsku hranu, no znate li po čemu se razlikuje od konvencionalno proizvedene hrane? Prije nego sljedeći put kupite nešto ‘organsko‘, bitno je informirati se.
Sjećate li se vaših djedova i baka kako su govorili da je hrana nekada bila puno zdravija i ukusnija? Razlog tome je što je sve uzgajalo prirodno - na otvorenom, bez agrokemikalija i u ekološki prihvatljivim uvjetima. Danas su stvari drukčije jer ne možemo biti 100 posto sigurni otkud hrana koju jedemo dolazi, kako je proizvedena i sadrži li i neke štetne tvari.
Hraniti se zdravo postao je svojevrsni luksuz, no što zapravo jedemo pod pojmom zdrave hrane? Naime, postoji bitna razlika između prirodnih i organskih prehrambenih proizvoda.
Svi prirodni prehrambeni proizvodi su ekološki, ali ne znači da je sva organska hrana prirodna.
Prirodna hrana podrazumijeva minimalno obrađenu hranu, što znači da u njoj ne postoje dodaci poput hormona, umjetnih zaslađivača i aroma. To je primjerice svježe pomuzeno mlijeko, salata direktno iz vrta ili meso kokoši koja je život provela slobodno trčkarajući po travi, no ne posjeduje nikakve certifikate niti je prošla provjere ispravnosti i kvalitete.
Organska hrana, s druge strane, može biti proizvedena pomoću modernih tehnika, a često joj se dodaju i neke tvari koje će poboljšati njezinu kvalitetu. Organska hrana mora proći razne provjere i certifikate prije nego što dođe na police trgovina, zato poljoprivrednici ne mogu svoje proizvode označiti "organskima" na svoju ruku.
Čitajte i: Smoothie za dobro jutro: Vlasnik omiljenog bistroa otkriva recepte za najfiniji doručak!
Bio, eko i organski
Sigurno ste čuli za pojmove kao što su bio, eko i organski, no ta tri pojma zapravo označavaju isti način proizvodnje. Organski se obično koristi u SAD-u, dok "bio" i "eko" češće koriste Europljani. Ekološki uzgojena hrana ima posebnu oznaku bez koje proizvod ne vrijedi kao ekološki.
Ekološka hrana može sadržavati više antioksidativnih spojeva, vitamina i minerala od konvencionalno (prirodno) uzgojene hrane te ne sadrži genetski modificirane sastojke, umjetna gnojiva ni ionizirajuće zračenje.
Organski uzgoj započinje posebnom pripremom tla uz korištenje prirodnih gnojiva i komposta, a pregledava ga Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Organsko meso, jaja i mlijeko obavezno moraju biti bez hormona rasta i antibiotika. Uzgoj organskog voća i povrća kontrolira se od samog početka, pa tako čak i sjeme mora biti organsko i imati certifikat.
Čitajte deklaracije
Ako ekološki proizvod koji namjeravate kupiti na deklaraciji nema oznaku da je zaista ekološki, bio ili organski, onda se zapravo niti ne radi o takvom proizvodu. Bio proizvod ne smije sadržavati umjetna bojila (E100-181), sladila (E900-1520) i konzervanse (E200-290), a njegov sastav treba biti što jednostavniji.
Također, dobro promotrite koliko bjelančevina, ugljikohidrata i šećera ima proizvod koji namjeravate kupiti, je li nutritivno bogat ili su u njemu samo prazne kalorije.
Budite spremni potrošiti više
Troškovi proizvodnje organske hrane su veći, stoga je logično da će i cijene takvih proizvoda biti nešto veće. Ako ste već odlučili hraniti se organsko, neka vam ne bude žao potrošiti koju kunu više.
Što kupite, to i pojedite
Budući da organska hrana ne sadrži konzervanse, brže se kvari. Stoga, nemojte se iznenaditi ako se namirnice pokvare brže, već drugi put kupite manje, ali ih pojedite u nekoliko dana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....